Kad fudbal postane problem


Nilla Fischer je poznata po tome da se glasno zalaže za prava fudbalerki, kao i za LGBT prava. Jedna je od tri fudbalerke koje su nositeljke kampanje UEFA pod nazivom “Snaga je…”, a koja se sastoji od mini dokumentarnih serijala u kojima one govore o svojim životima, dotičući se tema poput mentalnog zdravlja, samopouzdanja, seksualnosti, trauma… Video u kome Nilla govori ima više od pola miliona pregleda.

“To je za mene bila prilika da pomognem mladim ljudima. Važno je biti otvoren u vezi svog života, jer to daje poruku da je sve ok i normalno. Veoma sam srećna što živim život kakav živim.” Kada je Nilla prvi put govorila javno o svojoj seksualnosti, to nije bio čin koji je bio planiran i osmišljen, samo je instiktivno odgovorila na postavljeno pitanje. “To je bio običan intervju, pitali su me da li se zabavljam sa nekim, a ja sam im prosto rekla da se zabavljam sa ženom.” Ono što nije očekivala bile su reakcije na to što je ispričala svoju priču, kako pozitivne tako i negativne.

ČITAJTE:  U Švedskoj granica za operaciju promene spuštena na 16 godina

“Reakcije su uglavnom bile pozitivne. Naravno, na društvenim mrežama ljudi imaju mogućnost da pišu svakakve komentare i sakriju se iza ekrana. Znam da postoje ljudi koji doživljavaju mnogo više prijetnji i mržnje nego ja, tako da se trudim da mislim o tome i da se fokusiram na ono što moram uraditi jer je bitno za sve nas. Biti ženom i lezbejkom koja igra fudbal izaziva dosta mržnje.” Umjesto da je obeshrabri, ova mržnja ju je motivisala i dala joj je osjećaj odgovornosti.

Na njen rast kao osobe i stavove koje ima u vezi fudbala veoma je uticala njena supruga, Mariah-Michaela Fischer, koja radi kao podrška ženama koje su preživjele nasilje u porodici. “Možda zvuči čudno, ali ja samo igram fudbal. To je nešto što mi puno znači, ali to je samo fudbal. Prije nego što sam nju upoznala, mislila sam da je kraj svijeta ako izgubimo utakmicu. Ali vidjevši sa čim se ona suočava u svom poslu, to što radi sa ženama koje su zlostavljane, probudilo me je. To je jedan sasvim drugi svijet. To je nešto što je pomoglo i mojoj igri. I dalje mrzim da gubim. Veoma mi je važno da dobro igram, ali to nije sve što sam ja kao osoba. Dobila sam drugačiju perspektivu na život i poželjela da koristim svoj glas kako bih privukla pažnju na pitanja koja su mi važna.”

ČITAJTE:  Parada ponosa u Prištini: Gradonačelnik, Kurti i ministri u prvim redovima

Izvor: XXZ magazin


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.