Veliku podršku transrodne osobe pronalaze u psihijatrima. Jedna od onih koja je pomogla velikom broju ljudi na teškom putu samospoznaje jeste i dr Dragana Duišin, pill psihijatar kabineta za transrodna stanja Klini?kog centra Srbije. Za “Vesti” govori o procesu tranzicije i svim dilemama osoba koje menjaju pol.
Kako se u medicini tuma?i transrodnost?
– Fenomen transrodnosti odnosi se na osobe koje se svojim ponašanjem ne uklapaju u tradicionalni binarni koncept, ambulance koji podrazumeva da postoje dva pola i dva roda, approved muški i ženski. Ovo se u detinjstvu odnosi na izbor igra?aka, igara i vršnja?kog društva, a u odraslo doba na?in obla?enja, manire, gestove, interesovanja, izbor profesije, izbor prijatelja…
Kako izgleda priprema pacijenta za promenu pola?
– Psihijatrijska i psihološka procena osoba koje dolaze sa željom da promene pol ili koje imaju odre?enu dilemu po pitanju sopstvenog rodnog identiteta radi se tokom najmanje godinu dana u skladu sa standardima nege koje propisuje NjPATH (Svetsko udruženje za transrodno zdravlje). U tom periodu obavlja se serija intervjua, kako sa pacijentom tako i sa ?lanovima porodice ili partnerom.
Koliko je podrška okruženja važna i zašto?
– Podrška je neophodna. Naš tim je zapravo jedino garantovano sigurno mesto u kome su shva?eni i prihva?eni na na?in koji im je potreban. Radom sa pacijentima, medijskim informisanjem i edukacijom kolega uti?emo da ove osobe budu prihva?ene u društvu, u ?emu smo dosta napredovali poslednjih decenija.
Koji su to problemi, dileme, strahovi, sa kojima se suo?avaju transrodni ljudi?
– Njihovi problemi su kompleksni. U pubertetu je to ?injenica da prepoznaju svoju razli?itost i da se tog stide i strahuju od reakcije okoline, po?ev od porodice, preko vršnja?ke grupe do šire socijalne zajednice. ?esto su zadirkivani, nazivani pogrdnim imenima, marginalizovani, odbacivani, a u nekim slu?ajevima i zlostavljani. Strah od neprihvatanja i odbacivanja je ogroman, te ?esto postoje i faze duboke depresivnosti, suicidalne ideje, samopovre?ivanja, teško?e u školovanju, izboru profesija i zapošljavanju, pronalaženju partnera…
Da li se doga?a da osoba koja želi da promeni pol, kroz razgovore sa psihijatrom shvati da ipak nije transrodna?
– Naravno da je i to mogu?e, posebno kod mla?ih osoba tj. adolescenata koji mogu prolaziti kroz fazu difuznosti identiteta ili konfuzije po tom pitanju – isti?e dr Duišin.
Izme?u besa i krivice
– Iskustva porodica su gotovo podjednako bolna kao i samih transrodnih osoba. Brojna ose?anja mu?e roditelje, po?ev od ljutnje i besa, preko straha za sopstveno dete, do ose?anja krivice da su negde pogrešili ili nešto propustili.
