Roman Mama Medeya: Sukob sa isključivostima


Roman Mama Medeya hrvatskog reditelja, pisca, scenografa i koreografa Damira Zlatara Freya (Zagreb, 1954) nedavno je objavila novosadska Akademska knjiga, kao prvi izdavač ove knjige na hrvatskom jeziku, što će ujedno biti i prvi kvir-roman na ovim prostorima koji je posvećen neprihvatanju i diskriminaciji LGBT+ u društvu i nerazumevanju seksualne različitosti.

Lobel Kluiser, glavni junak romana Mama Medeya, nalazi se na velikoj prekretnici. Progonjen avetima nesahranjene prošlosti, Lobel odlazi u San Francisko, grad u kom pokušava da izgradi novi život i ostvari veliku muzičku karijeru. Vešto preplićući američku svakodnevnicu glavnog junaka sa sećanjima na tragične događaje koji su obeležili njegov pređašnji život u Baranji i Zagrebu, Zlatar Frey vodi čitaoca do furioznog raspleta, trenutka u kom se Lobel vraća u svoju domovinu.

ČITAJTE:  Priče o drugačijem odrastanju

Pokrećući veliku temu seksualne različitosti, i to kroz priču o samospoznaji glavnog junaka romana, Zlatar Frey upečatljivo predstavlja koliko je taj put mukotrpan i kakve sve opasnosti donosi, pogotovo u društvu koje svaku različitost nemilosrdno satire. Dirljiv i duboko human, roman Mama Medeya nenadmašno pripoveda o životima stigmatizovanih ljudi, ali govori i o krhkoj snazi društvene solidarnosti, empatije i umetnosti koje nam jedino mogu doneti slobodu.

„Damir Zlatar Frey vešto i elegantno ulazi u klinč sa zahtevnom pripovedačkom strukturom romana Mama Medeya, izašavši kao pobednik. Teatarsko iskustvo autora ogleda se u različitim narativnim strategijama koje se slivaju i prave zanimljiv kontrapunkt upadljivom intimističkom i ispovednom tonu glavnog junaka, talentovanog kompozitora koji zbog nerazumevanja i progona sredine u kojoj živi mora da napusti svoju zemlju.

ČITAJTE:  Dveri traže zabranu gej parade i gej propagande maloletnicima

Jedna od ključnih tema ovog stilski ujednačenog romana jeste strah od spoznaje sopstvene istinske prirode i slobode koju ona donos… Mama Medeya hrabro nosi bolni beleg svoje drugosti od prve stranice do poslednjeg reda i u sukobu je sa isključivostima i zadrtostima gotovo svih društava, a pogotovo onih nedovoljno zrelih, navodnih demokratija u povoju, dajući tako značajan doprinos regionalnoj kvir književnosti“, zabeležio je, između ostalog, Zoran Janković o ovom romanu.

Izvor: Danas


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu.

Leave a Reply

Your email address will not be published.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.