Kvir umetnost na braniku ljudskih prava


Prva Kvir (Queer) umjetni?ka, medications a samim tim i književna, this djela datiraju još od starih egipatskih papirusa i erotskih scena, cure preko anti?kog i rimskog perioda, a Crna Gora je ?ekala preko 20 i više stolje?a da bi dobila prvu knjigu koja se bavi Kvir tematikom.

Zapravo u pitanju je zbirka kratkih pri?a pod naslovom “Kvir pri?e” kojom je u Crnoj Gori otvorena Nedjelja ponosa pred povorku koja ?e biti održana u subotu 17. decembra.

Kako umjetnost postaje novi prostor za promociju ljudskih prava, izme?u ostalih i LGBT osoba, i kako se kroz umjetnost otvara novi front u toj borbi. Kvir književnost nije samo pisanje i pripovijedanje o druga?ijoj seksualnoj orijentaciji, ve? je to pri?a o svemu što nije mainstream, o svemu što je druga?ije. No, u društvu kakvo je crnogorsko upravo ta seksualna komponenta Kvir umjetnosti izaziva najviše reakcije i kontrareakcije.

Me?u Kvir pri?ama sažetim u knjigu istog naslova našla se i Metamorfoza, autorke Ane Lekovi?, koja govori o ženi zarobljenoj u tijelu muškarca:

“Da ima m… razbio bi prozor i morao bi da prigrli tu ženu, da razodjene iluziju, suo?i se sa animom kao sa demonom koji je zaposio njegovo miši?avo muško tijelo. Navukao bi glavu te žene kao masku i izvrištao se u lice ulici. Ali strah ima više maski… Neprilago?enost. ?estice heroina su pulsirale snopovima njegovih vena koje su izgledale kao rijeke koje se nikada ne?e uliti u more. Nepripadanje sopstvenom tijelu. Osje?ao se kao gigantska nabrekla larva koja nikada ne?e raširiti krila. Nikada ne?e bit leptir.”

ČITAJTE:  LGBT udruženje „Da se zna!“ najavilo tužbu protiv dnevnog lista „Alo“

A da bi ta larva postala leptir potrebno je da društvo shvati da razli?itost nije usud nego datost i da te osobe imaju apsolutno ista ljudska prava kao i drugi.

Umjetnost prostor za bitke

Književni kriti?ar i urednik Kvir (Queer) pri?a Vasko Rai?evi? kaže da je umjetnost, a ne politika, prostor u kojem se takva bitka može dobiti:

“Ljudska prava su univerzalna vrijednost. Politika, bilo koji politi?ki sistem ili ideja to nijesu u toj mjeri, nikakve vlade to nijesu jer su ograni?ene i u vremenu i u trajanju. Tako da ne postoji nikakav izbor izme?u ne?ega što su ljudska prava i ne?ega što neka vlada mora da uradili ili ne. Mislim da je kultura onaj prostor u kojem možemo da dobijemo sve te bitke za koje se borimo. Mislim da je kultura prostor apsolutne slobode i jedini takav za koga ja znam“, konstatuje Rai?evi?.

ČITAJTE:  'Da se zna' protiv štrajka glađu koji je pokrenuo njihov nekadašnji štićenik

Osloba?anje, drugost, druga?ije najve?eg protivnika, bar kada je ovaj prostor u pitanju, imaju u nekim segmentima tradicije i takvog pogleda na život…O tome govori i ovaj odlomak iz Metamorfoze:

“?inilo mu se da dimne ?estice smanjuju razdaljinu izme?u njega i nje. Razdaljinu dugu 27 godina. I devet prenatalnih mjeseci, jer je ovu ženu osje?ao u sebi kad se kao fetus kupao u plodovoj vodici. I onoga dana kada su zraci ultrazvu?nog aparata na ekran prenijeli radosnu vijest da je muško. Kada je majka plakala, a otac mecima parao teško crnogorsko nebo jer ?e njihovo ?edo imati penis. Bi?e nasljednik juna?ke ku?e i napravi?e još pregršt malih penisa, da služe ?asti i ?ojstvu plemena nebeskog.”

Književnica i aktivistkinja za ljudska prava Ivana Vojvodi? smatra da je nakon velikih politi?kih pomjeranja u Velikoj Britaniji i SAD nastupilo novo vrijeme koje više ne trpi dosadašnji na?in borbe za ljudska prava svih, uklju?uju?i i seksualne manjine. I ona smatra da umjetnost postaje novi prostor u kojem ?e se odvijati ta nova borba:

ČITAJTE:  MUP se oglasio povodom slučaja torture

“Možda treba prepakovati na?in na koji govorimo i na?in na koji djelujemo, jer više predavanja na temu ljudskih prava mislim da ne donose ništa. Vrijeme je za neku vrstu revolucije koju treba dobro promisliti. Možda je to Prajd, ali možda i ne samo Prajd. Svakako to je umjetnost koje treba da bude više i treba da podržimo umjetnike koji ovako pišu. Ovo su, da tako kažem i li?no proživljene pri?e i mislim da je to na?in kako da ljudima najbolje objasnimo o ?emu mi zapravo pri?amo, pišemo i za šta se borimo”, kaže Ivana Vojvodi?.

U opisu revije “Kvir pri?e” piše da sve pri?e povezuju kvir motivi koji su negdje razvijeni u glavni motiv pri?e, a na drugim mjestima su tek naizgled sporedan element u prikazivanju fenomena savremenog života.

Odnos prema centralnom pitanju prihvatanja razli?itosti diktira i estetiku iskaza, pa su u reviji svoj emjesto našle savremene, ali i klasi?nije forme tekstova.

Izvor: Radio Slobodna Evropa


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.