Angela Kalomiris je bila mlada žena koja se bavila fotografijom i jedina pripadnici lepšeg pola koja je svedo?ila na su?enju protiv 11 ?lanova Komunisti?ke partije SAD optuženih za kršenje Smit akta, information pills zakona koji je predvi?ao kazne za one koji su zagovarali navodno nasilno zbacivanje vladaju?ih.
Knjiga koja izlazi u maju, page pod nazivom “Undercover girl: The lesbian informant who help the FBI bring down Communist part”, donosi pri?u o Angeli i govori o tome kako je pokušavala da sitematski kapitalizuje svoju ozloglašenu ulogu, kako je govorio FBI.
Manipulativna, nepoštena i sklona spletkama
Koriste?i dokumente koji su bili predani Lesbian Herstory arhivima (najve?i arhiv na svetu koji ?uva materijale o lezbijkama i njihovim zajednicama) nakon smrti Angele Kalomiris 1995. Kalomiris je toliko žudela za priznanjem da je ?uvala apsolutno sve – korespodenciju s FBI-jem, novinarima i fanovima; novinske ise?ke i dobrih i loših objava, a Dejvis je pokušala da zauzme neki uravnoteženi stav, koliko se to može kada radite pri?u o fotografu koja je završila kao doušnik.
Ali, Kalomiris u knjizi ne ispada dobra osoba. Tu je, naravno, ?injenica da je bila špijunka FBI-ja, ali ?ak i kada se odmaknemo od toga, Kalomiris je ?esto bila nepoštena, manipulativna, sklona spletkama, licemerna i gladna slave. Neko ko, prema re?ima FBI-ja, “naginje ka tome da kapitalizuje svoju poziciju kao bivše FBI doušnice”.
FBI je ignorisao njenu seksualnu orijentaciju
Bila je potpuno bezobzirna, izdala je svoje mentore i kolege, uklju?uju?i Sida Grosmana, cenjenog u?itelja fotografije, kog je Kalomiris prikazala kao bezdušnog komunistu. Grosman više nikad nije radio u Njujorku i ?esto je isticao da mu je ona uništila život. Element koji je važno spomenuti za pri?u o Kalomiris je i njen identitet lezbejke u vreme u kom je homoseksualnost bila ilegalna, a na gej ljude se gledalo kao na perverznjake. Biti gej se smatralo i bezbedsnosnim rizikom, piše Telegram.hr.
Kako piše Dejvis, 1940-e i 1950-e godine su bile “oni retki trenuci u ameri?koj istoriji kada je postojalo još nešto gore od toga da si lezbejka, a to je da si komunista”. FBI je znao za njenu seksualnu orijentaciju, ali odlu?ili su to da ignorišu zbog pristupa koji je mogla da im omogu?i u Njujoršku foto ligu, organizaciju koja je od 1936. do 1951. okupljala njujorške fotografe, me?u kojima su bili i neki od naj?uvenijih ameri?kih fotografa 20. veka. Organizacija je bila njihova prava meta.
Otkrila je svoj identitet jer je želela da se proslavi
Kalomiris je, potajno rade?i za FBI, postala ?lan Komunisti?ke partije u Njujorškoj foto ligi, gde je bila od 1942. do 1949. godine. Pred kraj mandata su je zamolili da napusti partiju jer je bila lezbijka, ali Kalomiris je to odbila zahtevaju?i su?enje nakon ?ega više to nisu spominjali, pa su joj dopustili da ostane ?lan, ali su je degradirali , stavivši je na nižu poziciju.
Svoju prili?no riskantnu odluku da svedo?i na su?enju protiv ?lanova Komunisti?ke partije i otkrije svoj identitet donela je zato što se nadala da ?e joj se to na kraju isplatiti i da ?e time dobiti slavu, novac, prestiž. Umesto toga, to je dovelo do uništenja Njujorške foto lige (organizacija se nikada nije oporavila, izgubivši previše svojih ?lanova, uklju?uju?i Grosmana kog su mnogi smatrali srcem organizacije), ali i do pada Kalomirisinog ugleda u fotografskoj zajednici.
Svedo?enja su joj bila prepuna neta?nosti i preterivanja
Njena potreba za slavom samo je pogoršala stvari. Nakon što je svedo?ila na prvom od nekoliko Smit akt su?enja, od kojih je poslednje održano 1958, FBI joj je rekao da ne izlazi u javnost sve dok se žalba ne završi. Ali, umesto toga, Kalamiris se bacila u veliku medijsku ofanzivu, pojavljuju?i se u radio emisijama i pišu?i knjigu “Red masquerade: Undercover for the FBI”, u kojoj otkriva sve intrigantne detalje.
Njeni opisi vremena kad je radila kao špijun, baš poput njenih svedo?enja na sudu, bili su prepuni neta?nosti i preterivanja, uklju?uju?i i ?injenicu da je medijima stalno govorila kako nije bila pla?ena za svoje aktivnosti, što je dodatno razbesnelo FBI. Zapravo je bila veoma dobro pla?ena za svoje dubiozne radnje, pred kraj se cifra popela na 225 dolara mese?no, što bi prema današnjim standardima ispalo više od 40.000 dolara godišnje.
Više niko nije želeo da ima posla s njom
Kad je sve završilo, Kalomiris se nadala da ?e joj veza s FBI pomo?i da dobije respektabilan posao fotografa u nekom od prestižnijih ?asopisa. Ciljala je na magazin Life, ali bez obzira na to što je imala pomo? FBI-ja koji je nahvalio njene mogu?nosti, uredništvo joj je poru?ilo da “njen talent ne odgovara standardima TIME-a”. Ni u Ladies’ Home Journalu nije bolje prošla. Zbog toga što je uništila karijere mnogih fotografa uredništvo je smatralo da joj se ne može verovati.
Izopštena i onemogu?ena da radi kao fotograf, Kalomiris se povukla i ostatak života provela je u Cape Codu, gdje je postala uspešna iznajmljiva?ica nekretnina. Ni tamo nije imala mnogo prijatelja, za nju se smatralo da nema savesti, ?ak i u poslovima sa zemljištem ?esto je sklapala loše ugovore na štetu svojih prijatelja, a glasine o njenoj notornoj prošlosti nikada nisu nestale. Umrla je 1995. godine u Meksiku, gde se odselila zbog toplije klime.
Izvor: Blic