Jukio Mišima: Ispovest maske
Jukio Mišima (Yukio Mishima, 1925-1970) se smatra jednim od najznačajnijih japanskih pisaca XX veka, a ujedno je i najprevođeniji. Bio je plodan pisac – napisao je preko 40 romana, mnogo priča i poezije, kao i pozorišnih komada. Potekao je iz ugledne porodice, pohađao najbolje škole u Tokiju i inicijalno imao želju da se bavi vojnim pozivom, ali je bio odbijen zbog fizičke nepodobnosti. To ga je podstaklo da kasnije posveti mnogo pažnje razvijanju svog tela. Bio je oženjen i imao dva sina.
”Ispovest maske” je njegovo prvo veće delo, napisao ga je u svojoj 24-toj godini. U njemu se briljantno opisuje ”stvaranje” homoseksualca, počev od njegovog rođenja, te način na koji on mora da maskira svoje seksualne naklonosti od društva u kome živi. Knjiga prikazuje njegovo mazohističko fantaziranje, preokupaciju sopstvenim telom i njegovom lepotom, te iskazivanu bojazan da lepota tela može da prođe, što je teško prihvatljivo. Evidentna je uzbuđenost mladog junaka pojmovima krvi i smrti uopšte. U velikoj meri knjiga je, naravno, autobiografska i pisana je pod znatnim uticajem evropske književnosti koju je Mišima već tada dobro poznavao, daleko bolje nego što vecina evropskih pisaca poznaje bogatu japansku književnost. (Zanimljiv detalj iz ”Ispovesti maske” je kada mali junak, u svojoj dvanaestoj godini, iznenadno otkriva u očevim knjigama o evropskom slikarstvu poznatu sliku katoličkog sveca Svetog Sebastijana, golog, samo sa ubrusom oko pasa, vezanog za stub, sa kopljima zabodenim u grudi i ranama iz kojih teče krv; taj prizor je golobradog dečaka toliko uzbudio da je nesvesno, prvi put u zivotu, doživeo jaku erekciju i instant ejakulaciju u gaćama, a da pritom nije koristio ruke). Pisao je više knjiga sa izrazito homoseksualnom tematikom, pokazujući da je kod japanske mladeži naklonost ka istopolnoj ljubavi u znatnoj meri evidentno razvijena. Mnogi su Mišimu smatrali ”japanskim Židom”.
Knjigu možete naći:
Narodna biblioteka Srbije
Biblioteka grada Beograda
Narodna biblioteka ‘Ilija M. Petrović’, Požarevac
Gradska biblioteka ‘Vladislav Petković Dis’, Čačak
Dom kulture Studentski grad, Novi Beograd
Narodna biblioteka Smederevo
Narodna biblioteka ‘Resavska škola’, Despotovac
Biblioteka ‘Svetislav Vulović’, Ivanjica
Biblioteka Matice srpske, Novi Sad
Univerzitetska biblioteka ‘S. Marković’, Beograd
Narodna biblioteka Bor