Deceniju od ra\u0111anja LGBT pokreta u Crnoj Gori, prvih povorki ponosa koje su obilje\u017eili nasilje i neredi, dugih godina neprihvatanja i nasilja nad pripadnicima te populacije, Crna Gora i njeno dru\u0161tvo su, \u010dini se, na putu da promijene dosada\u0161nji, nagla\u0161eno negativan odnos prema toj razli\u010ditosti.<\/p>\n
Na to ukazuju podaci iz ovogodi\u0161njeg istra\u017eivanja Centra za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) u 17 gradova u Crnoj Gori prema kojem 47 posto gra\u0111ana smatraju da se prava LGBT osoba ne po\u0161tuju u mjeri u kojoj bi to trebalo, dok 42 posto ocjenjuju da se prava pripadnika seksualnih manjina u Crnoj Gori po\u0161tuju. Dvije tre\u0107ine gra\u0111ana smatra da je pri\u010da o LGBT osobama prenagla\u0161ena, jer je, kako zaklju\u010duju, svuda u civilizovanom svijetu ona prihva\u0107ena kao normalna pojava. Takav stav je u prethodnom istra\u017eivanju te NVO iz 2016. godine imalo 39 posto ispitanika.<\/p>\n
Da tolerancija prema LGBT osobama u Crnoj Gori raste u odnosu na 2016. godinu pokazali su i odgovori gra\u0111ana na neka od hipoteti\u010dkih pitanja u najnovijem istra\u017eivanju. Na pitanje kojeg hirurga bi izabrali da njima ili nekom \u010dlanu njihove porodice zatreba veoma slo\u017eena hirur\u0161ka intervencija, gra\u0111ani su imali mogu\u0107nost da izaberu vrhunskog hirurga za koga se zna da je homoseksualac, ili hirurga koji nije ni blizu tako sposoban, a koji je heteroseksualan?<\/p>\n
“\u010cak 76 procenata ili tri \u010detvrtine ispitanika je odgovorilo da bi se opredijelilo za vrhunskog hirurga koji je gej, prije nego za onog koji nema te profesionalne kvalitete ali jeste strejt i porodi\u010dan \u010dovjek. U istra\u017eivanju 2016. godine pozitivan stav u tom smislu je imalo manje od tri petine anketiranih. Dakle, ovdje sada bilje\u017eimo zaista ogroman rast tolerancije”, navodi \u017deljka \u0106etkovi\u0107 iz CGO.<\/p>\n
Ve\u0107ina gra\u0111ana ne bi promijenili svoj odnos prema omiljenoj javnoj li\u010dnosti, sportisti, glumcu ili politi\u010daru ukoliko bi saznali da je on ili ona LGBT.<\/p>\n
\u0160ezdeset pet posto anketiranih bi prihvatili ili podr\u017eali prijatelja ili poznanika ukoliko bi saznali da je gej. Ipak, mnogo manje razumijevanja i podr\u0161ke gra\u0111ani ispoljavaju u odgovoru na pitanje kako bi reagovali da otkriju da je njihovo dijete homoseksualne orijentacije.<\/p>\n
“Polovina gra\u0111ana i gra\u0111anki navode da bi poku\u0161ali svom djetetu da pomognu ali tako \u0161to bi potra\u017eili pomo\u0107 za ‘lije\u010denje’. Na \u017ealost, svega ne\u0161to vi\u0161e od jedne petine gra\u0111ana (27 posto) bi u potpunosti podr\u017ealo svoje dijete kada bi im reklo da je homoseksualne orijentacije”, navodi \u017deljka \u0106etkovi\u0107.<\/p>\n
Tako\u0111e, opada procenat gra\u0111ana koji vjeruju da pripadnici seksualnih manjina treba da imaju jednaka prava da se poljube, dr\u017ee za ruku ili grle na javnom mjestu kao pripadnici heteroseksualne orijentacije.<\/p>\n
No, i pored pojedinih negativnih trendova, op\u0161ti utisak koji proisti\u010de iz istra\u017eivanja je da su se u prethodne tri godine u crnogorskom dru\u0161tvu dogodile zna\u010dajne pozitivne promjene u odnosu prema LGBT osobama.<\/p>\n
Da je danas situacija bolja, smatra i Blanka Rado\u0161evi\u0107 Marovi\u0107 iz Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.<\/p>\n
“\u010cinjenica je da je pri\u010da o LGBT osobama u Crnoj Gori po\u010dela prije nepunih deset godina i moramo znati da tada veliki broj gra\u0111ana nije imao ni elementarna znanja o tim osobama. Da ne govorim da u to vrijeme niko nije prepoznavao zastavu duginih boja kao simbol te zajednice. Mi danas imamo odnos gra\u0111anstva prema ovoj populaciji koji je relativno tolerantan”, navodi Rado\u0161evi\u0107 Marovi\u0107.<\/p>\n
I na zakonodavnom planu se stvari pomjeraju u pravcu usvajanja evropskih standarda kada je za\u0161tita i promocija prava LGBT osoba u pitanju, ka\u017ee Rado\u0161evi\u0107 Marovi\u0107 i podsje\u0107a da se uskoro u Skup\u0161tini Crne Gore mo\u017ee o\u010dekivati rasprava o prijedlogu Zakona o istopolnim zajednicama.<\/p>\n
LGBT aktivista i pripadnik te populacije Danijel Kalezi\u0107 ka\u017ee da su oni saglasni da ih dru\u0161tvo polako prihvata.<\/p>\n
Kalezi\u0107, me\u0111utim, ukazuje da su odnos i reakcija njihovih porodica danas najve\u0107i izazov za pripadnike LGBT populacije.<\/p>\n
“Najve\u0107i je strah svih da izgube podr\u0161ku porodice iz ovog ili onog razloga i taj strah je prirodan i normalan. To se LGBT osobama ovdje doga\u0111a i nakon autovanja uglavnom se doga\u0111a da budu odba\u010dene od cijele porodice ili roditelja. Zbog toga je to najve\u0107i izazov svim LGBT u Crnoj Gori. Porodica je svima najva\u017enije mjesto gdje o\u010dekujemo podr\u0161ku koja nam je najvi\u0161e potrebna”, navodi Kalezi\u0107.<\/p>\n
Polovina anketiranih gra\u0111ana u istra\u017eivanju CGO-a smatra da mnogi problemi u vezi sa odnosom crnogorskog dru\u0161tva prema LGBT osobama nastaju zbog nerazumijevanja te pojave i da bi bilo vrlo korisno da stru\u010dni ljudi kroz javne tribine i TV emisije tu pojavu objasne sa nau\u010dne ta\u010dke gledi\u0161ta.<\/p>\n
Samo 19 posto gra\u0111ana smatra da bi to bilo nepotrebno jer su prema njihovom stavu bez obzira na to \u0161ta ka\u017ee nauka, LGBT osobe \u0161tetne za dru\u0161tvo.<\/p>\n
Prva Parada ponosa u Crnoj Gori odr\u017eana je 24. jula 2013. godine u Budvi, a druga u Podgorici u oktobru iste godine. Obje su i pored prisustva policije obilje\u017eili neredi i nasilje u kojem je bilo i povrije\u0111enih, a pri\u010dinjena je i zna\u010dajna materijalna \u0161teta.<\/p>\n
Naredna tri prajda protekla su mirno.<\/p>\n