Pred sutra\u0161nju 17. po redu povorku ponosa LGBT zajednice “Zagreb Pride”, Radio Slobodna Europa (RSE) je istra\u017eio koji su problemi te zajednice u Hrvatskoj.<\/p>\n
Nasilje i diskriminacija koje se adekvatno ne sankcionira i bujanje klerikalnog prolajferskog aktivizma koji \u017eeli zastra\u0161iti svakoga tko je druga\u010diji \u2013 tako sugovornice RSE opisuju glavne probleme.<\/p>\n
“Kada se usporedi sa situacijom pred 10-15 godina, zakoni su bolji, LGBT zajednica je sna\u017enija, mnogo je vi\u0161e ljudi izi\u0161lo iz ormara nego ranije, ali \u2013 nasilja je vi\u0161e”, ka\u017ee za RSE program koordinatorica rije\u010dke lezbijske organizacije “Lori” Danijela Almesberger. Dok je pred deset godina neku vrstu nasilja do\u017eivjela svaka druge LGBT osoba, pred pet godina ih je bilo debelo preko dvije tre\u0107ine.<\/p>\n
“To je onaj fenomen \u2013 dok su se stvari dr\u017eale pod tepihom i dok su se stvari dr\u017eale unutar svoja \u010detiri zida, bilo je manje nasilja, ali samo zato \u0161to je bilo manje vidljivo. To nam govori da kao dru\u0161tvo moramo raditi dalje. Moramo raditi na informiranju i senzibiliziranju javnosti, na prihva\u0107anju i razumijevanju. Nama na\u0161 rad ka\u017ee da kroz rad i edukaciju, kroz dobivanje informacija raste prihva\u0107anje onih oko nas koji nisu kao mi”, rije\u010di su Danijele Almesberger.<\/p>\n
Posebno je brine konzervativna revolucija u Hrvatskoj i svijetu.<\/p>\n
“Odnosno odre\u0111ene politi\u010dke opcije koje zagovaraju povratak u srednji vijek, ograni\u010davanje ljudskih prava, vra\u0107anje natrag u ne\u0161to \u0161to je jo\u0161 ve\u0107a diskriminacija, \u0161to \u0107e polu\u010diti jo\u0161 vi\u0161e nasilja i tako dalje, i to prvenstvo kada se radi o pravima \u017eena i LGBT osoba”, dodaje Almesberger.<\/p>\n
Programska koordinatorica “Zagreb Pridea” Mia Gonan upozorava da institucije koje bi trebale \u0161tititi od nasilja i provoditi Zakon o suzbijanju diskriminacije i Kazneni zakon ne rade svoj posao na adekvatan na\u010din i ve\u0107ina kaznenih djela diskriminacije se ne sankcionira.<\/p>\n
“Tako\u0111er, postoji veliki problem sa zakonskim priznanjem roda, \u0161to i dalje nije adekvatno rije\u0161eno. Osobe su, kako bi to dobile, prisiljene dobiti dijagnozu rodne disforije, \u0161to vrije\u0111a ljudsko dostojanstvo transrodnih osoba. Mi \u0107emo inzistirati da se ta procedura temelji isklju\u010divo na principu samoodre\u0111enja. Tako\u0111er, veliki je problem nasilje prema mladima. U \u0161kolama i drugim institucijama ne postoji nikakva specijalizirana podr\u0161ka za LGBTQ mlade i oni se, na\u017ealost, u ve\u0107ini slu\u010dajeva nemaju kome obratiti”, isti\u010de Mia Gonan u izjavi za RSE.<\/p>\n
Urednica LGBT news portala CroL Iva Tome\u010di\u0107 procjenjuje da je ekspanzija klerikalnog konzervativnog prolajferskog aktivizma u Hrvatskoj od 2013. godine smanjila vidljivost LGBT zajednice, \u0161to je imalo negativnih posljedica.<\/p>\n
“Ljudi se ne osje\u0107aju dobro upravo zbog ja\u010danja tih inicijativa koje su napravile atmosferu da bilo tko tko je druga\u010diji od \u2013 re\u0107i \u0107u \u2013 bijele heteroseksualne ve\u0107ine na neki se na\u010din boji. To je rezultiralo i povla\u010denjem same LGBT zajednice ne\u0107u re\u0107i natrag u ormar, ali smanjenjem vidljivosti. A ako vi niste vidljivi, ako vi ne istupate u medijima kao \u0161to je to neko\u0107 bio slu\u010daj, ako ste vi vani samo jednom godi\u0161nje kao \u0161to je to u slu\u010daju ‘Pridea’, onda pretpostavljam da se ne mo\u017ee puno toga napraviti”, ocjenjuje za RSE Iva Tome\u010di\u0107.<\/p>\n
Kada su klerikalci 2013. godine krenuli sa kampanjom za referendum o izmjeni ustavne definicije braka, na “Zagreb Prideu” pojavilo se najvi\u0161e ljudi do tada \u2013 15.000.<\/p>\n
Na pitanje je li optimisti\u010dna ili pesimisti\u010dna oko polo\u017eaja LGBT zajednice u hrvatskom dru\u0161tvu, Iva Tome\u010di\u0107 predla\u017ee da se pri\u010deka “Zagreb Pride” i da vidi \u2013 jesu li klerikalni aktivisti uspjeli u zastra\u0161ivanju ili \u0107e LGBT zajednica u Hrvatskoj i njihovi prijatelji i saveznici re\u0107i \u2013 ne namjeravamo se dalje dati zastra\u0161ivati.<\/p>\n
U 2017. godini sklopljeno je 64 \u017eivotnih partnerstva, od \u010dega 36 me\u0111u \u017eivotnim partnerima i 28 me\u0111u \u017eivotnim partnericama. Prema podacima dostavljenim od strane Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), zabilje\u017eeno je sedam kaznenih djela motiviranih mr\u017enjom prema osobama istospolne orijentacije.<\/p>\n
Sva su ta kaznena djela razrije\u0161ena i protiv po\u010dinitelja su nadle\u017enim dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvima podnesene kaznene prijave.<\/p>\n
Izvje\u0161taj pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2017. godinu izra\u017eava zadovoljstvo \u0161to ni na “Zagreb Prideu”, ni na “Split Prideu” nije bilo ozbiljnijih incidenata.<\/p>\n
U pro\u0161loj godini pravobraniteljica je zaprimila svega tri pritu\u017ebe zbog diskriminacije temeljem spolne orijentacije u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja.<\/p>\n
Relativno malen broj pritu\u017ebi zasigurno nije pokazatelj stvarne slike (ne)tolerancije poslodavaca u Hrvatskoj, ve\u0107 je \u2013 navodi se u izvje\u0161taju \u2013 vjerojatnije posljedica straha od razotkrivanja identiteta diskriminiranih osoba te viktimizacije i izlaganja jo\u0161 te\u017eim oblicima uznemiravanja.<\/p>\n