{"id":14873,"date":"2022-04-22T07:50:27","date_gmt":"2022-04-22T15:50:27","guid":{"rendered":"https:\/\/gayecho.com\/news\/?p=14873"},"modified":"2022-04-22T07:50:27","modified_gmt":"2022-04-22T15:50:27","slug":"kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gayecho.com\/news\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\/","title":{"rendered":"Kako je \u017eiveti sa LGBT detetom u Srbiji?"},"content":{"rendered":"

Biti roditelj gej deteta ili transdeteta tema je duboko zakopana ispod naslaga novootkrivenih tradicija u dana\u0161njoj Srbiji. Nau\u010dne diskusije na ovu temu nisu ni postojale dok se nije pojavio jedan rad.<\/strong><\/p>\n

Psiholo\u0161kinji Vedrani Mirkovi\u0107 ideja za istra\u017eivanje iskustva roditelja LGBT dece u Srbiji do\u0161la je, kako ka\u017ee, spontano tokom poha\u0111anja predmeta koji se ti\u010du porodi\u010dnih odnosa, kada je razmi\u0161ljala da li se ti odnosi nekako razlikuju u porodicama sa gej detetom. Ova predsednica Sekcije za psihologiju seksualne orijentacije i rodnu razli\u010ditost Dru\u0161tva psihologa Srbije, dodaje kako je imala priliku na treningu za rad sa transosobama, po prvi put da razmi\u0161lja sa \u010dime se sve suo\u010davaju u procesu prihvatanja roditelji koji imaju transdecu. Ta su je pitanja navela da se pozabavi literaturom i metodologijom istra\u017eivanja iskustva porodica LGBT osoba. Tako je nastao rad “Odnos roditelja prema seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu LGBT deteta” jedini master rad, istra\u017eivanje uop\u0161te, na ovu temu u na\u0161oj zemlji.<\/p>\n

– Ono \u0161to je u skladu i sa manjkom istra\u017eivanja kod nas je i \u010dinjenica da se ni u svetu ova tema na istra\u017euje puno, odnosno da su mahom istra\u017eivanja ra\u0111ena u Americi, ali da ova tema nije \u0161iroko popularna ni u psihologiji uop\u0161te. Ina\u010de, \u0161to se istra\u017eivanja marginalizovanih grupa u Srbiji ti\u010de, manjak istih vidim kao jo\u0161 jedno potkrepljenje pozicije skrajnutosti ovih populacija u dru\u0161tvu. \u010cini se da uop\u0161te ne postoji posebno interesovanje za specifi\u010dne procese ili specifi\u010dna iskustva marginalizovanih grupa kod nas, pa tako i LGBTIQ+ populacije \u2013 ka\u017ee Mirkovi\u0107.<\/p>\n

Koliko te\u0161ko je bilo do\u0107i do ispitanika? Poziv za u\u010de\u0161\u0107e u istra\u017eivanju na dru\u0161tvenim mre\u017eama videlo je vi\u0161e od 1.800 LGBTIQ+ osoba, ali niko se nije prijavio?<\/strong><\/p>\n

– Ispitanice, mame, na kraju sam regrutovala putem li\u010dnog kontakta ili na osnovu toga \u0161to sam pre istra\u017eivanja sa njima imala neki vid profesionalnog kontakta, naj\u010de\u0161\u0107e savetodavni rad. U tom smislu, jeste bilo te\u0161ko do\u0107i do ispitanika, posebno ako uzmemo u obzir da je ideja bila i ispitivanje o\u010deva, ali da nijednog oca nisam uspela da regrutujem za ispitanika. Moje iskustvo skupljanja u\u010desnika u istra\u017eivanju pokazalo je da, s jedne strane deca nisu voljna, iz bilo kog razloga, da temu autovanja ponovo otvaraju sa porodicama kako bi roditelje motivisali da u\u010destvuju, a s druge da sami roditelji ne prepoznaju potrebu da o ovim temama govore. Neprepoznavanje specifi\u010dnog iskustva koje kao roditelji LGBT dece imaju upravo govori o tome koliko je njihovo iskustvo nevidljivo i koliko nemaju dozvolu ni u svom svakodnevnom \u017eivotu da se bave temama roditeljstva. Jedna mama koja je u\u010destvovala u istra\u017eivanju imala je vidne te\u0161ko\u0107e da uop\u0161te govori o svom sinu kao gej mu\u0161karcu, u jednom trenutku je i sama rekla: “Ja \u0107u tebi govoriti sve sem toga\u2026” (misle\u0107i na seksualnu orijentaciju sina). Nakon istra\u017eivanja od sina sam dobila poruku u kojoj mi je nazna\u010dio da se mama, nakon intervjua, osna\u017eila da se upozna sa roditeljima partnera svog deteta, odnosno da sa njima ostvari prvi kontakt.<\/p>\n

Do kakvih ste rezultata do\u0161li? Kroz kakve sve procese prolaze roditelji?<\/strong><\/p>\n

– Proces kroz koji roditelji, odnosno majke prolaze je predvidiv. Mo\u017eemo pretpostaviti koje to korake mame imaju pred sobom kako bi do\u0161le do prihvatanja svog deteta. S druge strane, rezultat koji je bio karakteristi\u010dan za na\u0161u sredinu, u odnosu na ameri\u010dka istra\u017eivanja, jeste izra\u017een strah kod majki za fizi\u010dku bezbednost deteta. Dakle, strah roditelja da \u0107e neko nauditi detetu. Svoje sam rezultate upravo i tuma\u010dila iz perspektive roditeljske brige. Reakcije odbacivanja ili negiranja, kada sa mamama o njima razgovarate, ipak su bile motivisane idejom da je bolje za dete da se nekako promeni jer \u0107e mu \u017eivot biti jako te\u017eak ako “ostane gej ili trans”. Dakle, iako neke reakcije roditelja mogu da izgledaju spolja drasti\u010dno i visoko negativno, kada posmatramo motivaciju roditelja, ipak mo\u017eemo da vidimo da oni reaguju iz potrebe da dete za\u0161tite, ali i da za\u0161tite sebe od krivice i odgovornosti da su oni nekako doprineli tome da njihovo dete bude trans ili gej. Ovaj poslednji stav je, naravno, velika zabluda roditelja i op\u0161te populacije, ali jeste ne\u0161to \u0161to je uvre\u017eeno obja\u0161njenje toga kako “nastaje homoseksualnost”. Ono \u0161to jeste verovatno najve\u0107e iznena\u0111enje koje sam imala tokom procesa intervjuisanja, a koje nisam o\u010dekivala isprva, jeste upravo ta usamljenost mama u njihovom iskustvu, neretko i u odnosu na o\u010deve ili bliske prijatelje, kao da postoji neki “zavet \u0107utanja”.<\/p>\n

Reakcije roditelja prilikom autovanja deteta gotovo da nisu istra\u017eivane. Kako se pona\u0161aju roditelji u Srbiji kada im dete saop\u0161ti da je gej ili trans?<\/strong><\/p>\n

– U pore\u0111enju tih iskustava roditelja koje LGBT dece i trans dece, mi vidimo da poslednji imaju dodatnih izazova, jer je pred njihovim detetom druga\u010diji razvojni put koji je u velikoj meri zavistan od medicinskog procesa tranzicije, spremnosti \u0161kole da podr\u017ei rodni identitet deteta, nepoznanica \u0161ta sad zna\u010di uop\u0161te biti trans i kako se uop\u0161te odvija proces tranzicije, zatim realnih pote\u0161ko\u0107a da se do\u0111e do lekara koji mogu da pomognu i da upute roditelje i dete na tim iz Beograda koji se bavi ovom tematikom. Dakle, izazovi koji su pred transdecom su ujedno izazovi koje imaju i roditelji, a nepostojanje lako dostupnih informacija i nesenzibilisan sistem (\u0161kolski, medicinski, pa \u010dak i sistem socijalne za\u0161tite) ne doprinose razre\u0161enju porodi\u010dne krize, ve\u0107 mogu dodatno da je zakomplikuju.<\/p>\n

Kada roditelji po\u010dnu da prihvataju decu onakvom kakva ona jesu?<\/strong><\/p>\n

– Neki op\u0161ti model roditeljskih reakcija, koji je u skladu i sa nalazima mog istra\u017eivanja, ipak nam govori o tome da roditelji naj\u010de\u0161\u0107e budu \u0161okirani i iznena\u0111eni autovanjem deteta, te da nakon toga slede faze gde roditelj, kada posmatramo spolja, negira informaciju koju je saznao, odnosno da mu je potrebno vreme da razume \u0161ta se de\u0161ava i \u0161ta sada mo\u017ee da radi, da mo\u017ee postojati i proces pregovaranja zasnovan na ideji da je dete “samo biralo” i da je njegov identitet promenljiv, te poku\u0161aj roditelja da odre\u0111enim postupcima motivi\u0161u dete da se ono promeni. Kada ova faza ne uspe, roditelji zapo\u010dinju proces tugovanja za idejama koje su imali o svom detetu i njegovom \u017eivotu, a koji su percipirani kao izgubljeni (na primer, tugovanje jer ne\u0107e biti ven\u010danja ili unuka u slu\u010daju LGB dece, odnosno tugovanje za rodnim identitetom deteta kod roditelja transdece). Tek kada roditelji po\u010dnu da tuguju otvaraju mogu\u0107nost da dete prihvate kakvim jeste, odnosno da dete sagledaju kao kompletno, sa svim njegovim karakteristikama, od kojih je jedna seksualna orijentacija ili rodni identitet.<\/p>\n

Koliko je specifi\u010dno LGBTIQ+ roditeljstvo?<\/strong><\/p>\n

– Odgovor na pitanje volim da dam kroz primer o vanzemaljcu: Zamislite da ste do danas bili roditelj deteta koje poznajete, \u010diju budu\u0107nost i razvojne zadatke mo\u017eete da predvidite i \u010diji \u017eivot i perspektiva su vam jasni. Onog trenutka kada se dete autuje, ono ima potencijal, zbog nepoznatosti teme, da postane za roditelja vanzemaljac: roditelj u tom trenutku gubi ideje o tome ko je dete (strejt, cisrodno), kako \u0107e detetov \u017eivot izgledati, \u0161ta dete \u010deka u budu\u0107nosti, kakvi su njegovi odnosi sa drugim ljudima (vr\u0161nja\u010dki i partnerski). Dakle, roditelj u stvari vi\u0161e nije siguran kako da uop\u0161te brine o svom detetu jer mu je te\u0161ko da razume \u0161ta sve jedan aspekt detetovog identiteta zna\u010di za dete. Prihvatanje se de\u0161ava o trenutku kada roditelju dete postane ponovo poznato, kada po\u010dne da razume da je njihovo dete sve vreme jedna ista osoba, poznata, i da nije potpuni vanzemaljac, ali da ipak zahteva odre\u0111eni prilago\u0111avanje. Verovatno najve\u0107i problem sa kojima se roditelji suo\u010davaju je nepostojanje dostupne podr\u0161ke na razli\u010ditim nivoima \u2013 od pozitivnih informacija, do institucija kojima porodica pripada.<\/p>\n

Za LGBTIQ+ osobe saop\u0161tavanje svoje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta roditeljima veoma je stresno iskustvo. \u0160ta je glavni razlog autovanja? Samo pet odsto roditelja autovanje deteta vidi kao \u017eelju da se dete zauzme za sebe i da sa svojim roditeljima podeli svoju sre\u0107u, dok velika ve\u0107ina smatra da je to \u017eelja da se vi\u0161e ne skrivaju.<\/strong><\/p>\n

– Motivacija za autovanje kod LGBTIQ+ osoba tako\u0111e varira i kre\u0107e se od \u017eelje da \u017eive autenti\u010dan \u017eivot, da se ne skrivaju, \u017eelje da budu bli\u017ei sa porodicom, potrebe da se za\u0161tite, pa do po\u0161tovanja vrednosti iskrenosti prema porodici. Dakle, motivi tako\u0111e mogu biti veoma specifi\u010dni. Potrebno je vreme i kapacitet da se razume detetovo iskustvo u potpunosti da bi ostali \u010dlanovi porodice autovanje moglo da razumeju kao detetov i li\u010dni proces (ne samo porodi\u010dni), odnosno da razumeju da iza autovanja stoji neka posebna motivacija koja je za dete, na kraju dana, dobra \u2013 autovanje jeste po\u017eeljan korak u razvoju LGBTIQ+ osoba, ali su nekada porodi\u010dne okolnosti toliko drasti\u010dno negativne i nevezano za identitet deteta, da samo autovanje porodici mo\u017ee da predstavlja veliki rizik. Ipak, u najve\u0107em broju slu\u010dajeva, kako nam ameri\u010dka istra\u017eivanja pokazuju, ipak nemamo drasti\u010dno negativne okolnosti, ali se istovremeno veoma retko de\u0161ava da roditelji od starta autenti\u010dno u potpunosti prihvate dete, ipak je potrebno vreme i ostanak u komunikaciji u porodici, kako bi se ova kriza razre\u0161ila.<\/p>\n

Iskustva majki sa kojima ste pri\u010dali govore da transosobe ne nailaze na otvorenost \u010dak ni kod va\u0161ih pojedinih kolega, na njih se gleda kao na “bolesne”?<\/strong><\/p>\n

– Da, na\u017ealost, kada govorim o institucionalnoj podr\u0161ci ona uklju\u010duje i moje kolege. Situacija se s godinama, ipak, menja, ali za trenutne roditelje i decu nedovoljno brzo. Slikovit primer lo\u0161e, neeti\u010dne i neprofesionalne prakse kolega je razgovor koji sam pre nekoliko godina imala sa svojom tada\u0161njom supervizorkom koje je, kada sam joj objasnila slu\u010daj klijentkinje koja je roditeljima saop\u0161tila da je u vezi sa devojkom, nakon \u010dega je pretrpela \u0161amar od strane majke, a potom je porodica oti\u0161la na konsultacije kod psihologa u jednom manjem mestu u Vojvodini. Prilikom konsultacija, psiholog je roditeljima rekla da je ispravno to \u0161to su je o\u0161amarili jer je homoseksualnost bolest. Moje supervizorka je tada rekla: “Zaboga, pa \u010dak i da jeste bolest, kakav je tretman bolesti \u0161amaranje deteta?”. U ovom naizgled jednostavnom komentaru mi u stvari vidimo svu paradoksalnost stava da je biti LGBT bolest: s jedne strane neistinitost te informacije, zatim ideja kako se ta “bolest” le\u010di \u2013 neprihvatanjem i nasiljem, i s tre\u0107e strane jasno\u0107u da ipak taj stav nije zasnovan samo na ideji o bolesti, ve\u0107 ima dru\u0161tvenu te\u017einu \u2013 to je ne\u0161to stra\u0161no i neprihvatljivo.<\/p>\n

Vodili ste radionice za roditelja \u010dija su deca LGBTIQ+ osobe. Kakve utiske nosite? Koliko je va\u017ena podr\u0161ka drugih roditelja, a koliko nam fali sistemske podr\u0161ke?<\/strong><\/p>\n

– Tokom profesionalnog rada sa LGBTIQ+ osobama i njihovim porodicama uvidela sam koliko su ljudi, zapravo, sna\u017eni i otporni na te\u0161ko\u0107e. Kada profesionalna podr\u0161ka zafali, ljudi imaju potencijal da kreiraju sebi neophodnu podr\u0161ku u okru\u017eenju \u2013 od vr\u0161nja\u010dkih odnosa kod mladih, do razmene iskustva kod roditelja. Nekada je, me\u0111utim, potrebno samo stvoriti taj prostor \u2013 kao \u0161to su grupe podr\u0161ke, i pustiti ljude da sami prona\u0111u svoja re\u0161enja. U tom smislu, podr\u0161ka stru\u010dnjaka je klju\u010dna do one mere do koje ne postoji prostor u li\u010dnom okru\u017eenju ljudi da kreiraju sebi podr\u0161ku. Drugim re\u010dima, nadam se da \u0107u jednog dana ostati bez posla u Srbiji, jer bi to zna\u010dilo da LGBTIQ+ osobe i njihove porodice da mogu dovoljno resursa za prevazila\u017eenje krize da prona\u0111u u svom okru\u017eenju. Li\u010dno sam, ipak, skepti\u010dna da \u0107e se to zaista i dogoditi za mog profesionalnog \u017eivota.<\/p>\n

Posledice neprihvatanja<\/strong><\/p>\n

Ono \u0161to je pokazao rad na\u0161e sagovornice, ali i strana istra\u017eivanja, je da otprilike nakon \u0161est meseci od autovanja do\u0111e do prilago\u0111avanja porodice i ustaljivanja odnosna me\u0111u decom i roditeljima, ili \u010dak i pobolj\u0161anja odnosa od perioda neposredno nakon autovanja. Me\u0111utim…<\/p>\n

– Ovde treba biti oprezan kada je u pitanju moje istra\u017eivanje, jer su sa mnom pristale da razgovaraju samo one mame koje svoju decu ve\u0107 prihvataju i spremne su da govore o svom iskustvu. To zna\u010di da sam ja imala visoko selekcionisani uzorak. Praksa rada sa mladim LGBTIQ+ osobama ipak govori da imamo zna\u010dajan broj slu\u010dajeva kada u porodici ne do\u0111e do pozitivnog pomaka, ili \u010dak do\u0111e do naru\u0161avanja odnosa do te mere da dete bude izba\u010deno iz ku\u0107e ili odlu\u010di da se prerano iseli iz ku\u0107e kako bi sebe za\u0161titilo od neprihvatanja roditelja koje mo\u017ee uklju\u010divati ignorisanje, negiranje pa sve do fizi\u010dkog i verbalnog nasilja, finansijskih ucena i sli\u010dno – navodi Mirkovi\u0107.<\/p>\n

Reakcija roditelja presudna<\/strong><\/p>\n

Prejako je tvrditi, ali svojom ispravnom rekacijom roditelji mo\u017eda detetu spasavaju \u017eivot, s obzirom na pove\u0107an broj suicida me\u0111u LGBTIQ+ populacijom.<\/p>\n

– Do suicidnosti deteta dovodi vi\u0161e faktora od kojih je jedan od zna\u010dajnih (ne)prihvatanje porodice. Roditeljima je u trenucima \u0161oka verovatno veoma te\u0161ko da sagledaju sva negativna iskustva koje je dete imalo do autovanja porodici i da mogu da razumeju \u0161ta je u tom trenutku detetu va\u017eno, kako bi odgovorili na te potrebe. Reakcija jeste presudna u smislu va\u017enosti stabilne i prihvataju\u0107e porodice za svakoga od nas, ne samo za LGBT osobe. Me\u0111utim, reakcije se s vremenom menjaju kod velikog broja roditelja i porodice se nekako prilagode novoj situaciji. Dakle, prva reakcija nije i jedina mogu\u0107a i ve\u010dna, ali ima potencijal da zna\u010dajno naru\u0161i odnos izme\u0111u deteta i roditelja ukoliko se roditelj ne prilagodi i, bavljenjem svojim procesima, ne osna\u017ei sebe dovoljno da odnos i reparira nakon odre\u0111enog vremena – ka\u017ee Mirkovi\u0107.<\/p>\n

Izvor: Blic
\nPi\u0161e: Aleksandar Latas <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Biti roditelj gej deteta ili transdeteta tema je duboko zakopana ispod naslaga novootkrivenih tradicija u dana\u0161njoj Srbiji. Nau\u010dne diskusije na ovu temu nisu ni postojale dok se nije pojavio jedan […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6096,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[17],"tags":[36,69,68,28],"class_list":["post-14873","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-stav","tag-blic","tag-deca","tag-roditeljstvo","tag-srbija"],"yoast_head":"\nKako je \u017eiveti sa LGBT detetom u Srbiji? - GayEcho<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/gayecho.com\/news\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Kako je \u017eiveti sa LGBT detetom u Srbiji? - GayEcho\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Biti roditelj gej deteta ili transdeteta tema je duboko zakopana ispod naslaga novootkrivenih tradicija u dana\u0161njoj Srbiji. Nau\u010dne diskusije na ovu temu nisu ni postojale dok se nije pojavio jedan […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/gayecho.com\/news\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"GayEcho\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/gayecho\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2022-04-22T15:50:27+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/gayecho.com\/news\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/decaruka2017-09.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"880\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"440\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"admin\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"admin\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"12 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"admin\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/8242572e33fa715d40519064238b57d2\"},\"headline\":\"Kako je \u017eiveti sa LGBT detetom u Srbiji?\",\"datePublished\":\"2022-04-22T15:50:27+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\\\/\"},\"wordCount\":2394,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2017\\\/10\\\/decaruka2017-09.jpg\",\"keywords\":[\"Blic\",\"deca\",\"roditeljstvo\",\"Srbija\"],\"articleSection\":[\"Stav\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\\\/\",\"name\":\"Kako je \u017eiveti sa LGBT detetom u Srbiji? - GayEcho\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2017\\\/10\\\/decaruka2017-09.jpg\",\"datePublished\":\"2022-04-22T15:50:27+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2017\\\/10\\\/decaruka2017-09.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2017\\\/10\\\/decaruka2017-09.jpg\",\"width\":880,\"height\":440},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Kako je \u017eiveti sa LGBT detetom u Srbiji?\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/\",\"name\":\"GayEcho\",\"description\":\"Javni servis gej Srbije [LGBT Srbija]\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/#organization\",\"name\":\"GayEcho\",\"url\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2017\\\/03\\\/gayecho-logo.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2017\\\/03\\\/gayecho-logo.jpg\",\"width\":225,\"height\":60,\"caption\":\"GayEcho\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/gayecho\",\"https:\\\/\\\/x.com\\\/gayecho\",\"https:\\\/\\\/www.instagram.com\\\/ispustujme\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/8242572e33fa715d40519064238b57d2\",\"name\":\"admin\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/b6c14e834ac333d79570a019cabf62da50c52d1473773bc0513edc256790dfe9?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/b6c14e834ac333d79570a019cabf62da50c52d1473773bc0513edc256790dfe9?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/b6c14e834ac333d79570a019cabf62da50c52d1473773bc0513edc256790dfe9?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"admin\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/gayecho.com\\\/news\\\/author\\\/admin\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Kako je \u017eiveti sa LGBT detetom u Srbiji? - GayEcho","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/gayecho.com\/news\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Kako je \u017eiveti sa LGBT detetom u Srbiji? - GayEcho","og_description":"Biti roditelj gej deteta ili transdeteta tema je duboko zakopana ispod naslaga novootkrivenih tradicija u dana\u0161njoj Srbiji. Nau\u010dne diskusije na ovu temu nisu ni postojale dok se nije pojavio jedan […]","og_url":"https:\/\/gayecho.com\/news\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\/","og_site_name":"GayEcho","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/gayecho","article_published_time":"2022-04-22T15:50:27+00:00","og_image":[{"width":880,"height":440,"url":"https:\/\/gayecho.com\/news\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/decaruka2017-09.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"admin","twitter_misc":{"Written by":"admin","Est. reading time":"12 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/gayecho.com\/news\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/gayecho.com\/news\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\/"},"author":{"name":"admin","@id":"https:\/\/gayecho.com\/news\/#\/schema\/person\/8242572e33fa715d40519064238b57d2"},"headline":"Kako je \u017eiveti sa LGBT detetom u Srbiji?","datePublished":"2022-04-22T15:50:27+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/gayecho.com\/news\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\/"},"wordCount":2394,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/gayecho.com\/news\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/gayecho.com\/news\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/gayecho.com\/news\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/decaruka2017-09.jpg","keywords":["Blic","deca","roditeljstvo","Srbija"],"articleSection":["Stav"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/gayecho.com\/news\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/gayecho.com\/news\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\/","url":"https:\/\/gayecho.com\/news\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\/","name":"Kako je \u017eiveti sa LGBT detetom u Srbiji? - GayEcho","isPartOf":{"@id":"https:\/\/gayecho.com\/news\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/gayecho.com\/news\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/gayecho.com\/news\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/gayecho.com\/news\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/decaruka2017-09.jpg","datePublished":"2022-04-22T15:50:27+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/gayecho.com\/news\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/gayecho.com\/news\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/gayecho.com\/news\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\/#primaryimage","url":"https:\/\/gayecho.com\/news\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/decaruka2017-09.jpg","contentUrl":"https:\/\/gayecho.com\/news\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/decaruka2017-09.jpg","width":880,"height":440},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/gayecho.com\/news\/kako-je-ziveti-sa-lgbt-detetom-u-srbiji\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/gayecho.com\/news\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Kako je \u017eiveti sa LGBT detetom u Srbiji?"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/gayecho.com\/news\/#website","url":"https:\/\/gayecho.com\/news\/","name":"GayEcho","description":"Javni servis gej Srbije [LGBT Srbija]","publisher":{"@id":"https:\/\/gayecho.com\/news\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/gayecho.com\/news\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/gayecho.com\/news\/#organization","name":"GayEcho","url":"https:\/\/gayecho.com\/news\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/gayecho.com\/news\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/gayecho.com\/news\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/gayecho-logo.jpg","contentUrl":"https:\/\/gayecho.com\/news\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/gayecho-logo.jpg","width":225,"height":60,"caption":"GayEcho"},"image":{"@id":"https:\/\/gayecho.com\/news\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/gayecho","https:\/\/x.com\/gayecho","https:\/\/www.instagram.com\/ispustujme"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/gayecho.com\/news\/#\/schema\/person\/8242572e33fa715d40519064238b57d2","name":"admin","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b6c14e834ac333d79570a019cabf62da50c52d1473773bc0513edc256790dfe9?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b6c14e834ac333d79570a019cabf62da50c52d1473773bc0513edc256790dfe9?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b6c14e834ac333d79570a019cabf62da50c52d1473773bc0513edc256790dfe9?s=96&d=mm&r=g","caption":"admin"},"url":"https:\/\/gayecho.com\/news\/author\/admin\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gayecho.com\/news\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14873","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gayecho.com\/news\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gayecho.com\/news\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gayecho.com\/news\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gayecho.com\/news\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14873"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gayecho.com\/news\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14873\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14874,"href":"https:\/\/gayecho.com\/news\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14873\/revisions\/14874"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gayecho.com\/news\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6096"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gayecho.com\/news\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14873"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gayecho.com\/news\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14873"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gayecho.com\/news\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14873"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}