Kad je Marijana 2017. godine napustila policijsku stanicu u gradu na sjeveru Kazahstana s novim paso\u0161em i li\u010dnom kartom u kojoj je navedeno da je \u017eenskog pola, znala je da \u0107e joj te dvije stvari promijeniti \u017eivot, pi\u0161e redakcija Radija Slobodna Evropa (RFE\/RL) na engleskom jeziku.<\/p>\n
Budu\u0107i da je godinama \u017eivjela s dokumentima koji su je opisivali kao mu\u0161karca – iako je izgledala, pona\u0161ala se i osje\u0107ala se kao \u017eena – Marijana je i\u0161la s posla na posao, \u010desto moraju\u0107i oti\u0107i kad bi otkrila da njena li\u010dna karta pokazuje drugi pol u odnosu na njen identitet.<\/p>\n
Na jednom poslu odlu\u010dila je biti hrabra i rekla je kolegama da je transrodna osoba ili osoba \u010diji se rodni identitet razlikuje od pola s koji je ro\u0111ena.<\/p>\n
“Jedan od zaposlenika zamalo mi je uni\u0161tio li\u010dnu kartu zbog koje je bio toliko bijesan”, ka\u017ee Marijana koja ima otprilike 20 godina. “Maltretirali su me, ogovarali, osje\u0107ala sam se vrlo nelagodno i nesigurno.”<\/p>\n
Ali dobivanje onih dokumenata koji je identifikuju kao \u017eenu bio je vrlo dug, skup ali i poni\u017eavaju\u0107i postupak.<\/p>\n
Kazahstanci koji \u017eele promijeniti pol u slu\u017ebenim dokumentima moraju prvo oti\u0107i na odjeljenje za mentalne poreme\u0107aje psihijatrijske ustanove, gdje ih mogu zadr\u017eati 30 dana.<\/p>\n
Tamo ih pregleda Komisija za medicinsku potvrdu osoba s poreme\u0107ajima polne identifikacije koju \u010dine tri psihijatra i drugi medicinski stru\u010dnjaci.<\/p>\n
“Osje\u0107ala sam se kao predmet istra\u017eivanja”, ka\u017ee Marijana o svojim susretima s lije\u010dnicima. “Mogu vam postaviti puno neprikladnih pitanja, a ako se ne odbranite u pogledu svojih ograni\u010denja, oni ih lako mogu prekr\u0161iti.”<\/p>\n
Testovi uklju\u010duju genetske i hormonske testove i rentgen glave kako bi se identifikovala mogu\u0107a patologija u mozgu – povratak u drugu eru kada se transrodna osoba smatrala psihi\u010dki poreme\u0107ena.<\/p>\n
Jedan je doktor rekao Marijani da se mora skinuti pred lije\u010dni\u010dkom komisijom ili \u0107e u suprotnom rizikovati da joj ne odobre operaciju.<\/p>\n
“Velika ve\u0107ina transrodnih osoba imala je negativna iskustva prilikom posjete doktorima”, rekao je za RFE\/RL predstavnik \u2018Alma-TQ\u2019, vode\u0107e kazahstanske grupe za prava transrodnih osoba.<\/p>\n
Pacijenti trpe “neeti\u010dno postupanje, verbalno i emocionalno zlostavljanje, zdravstvene \u0161tete zbog neprimjerenog lije\u010denja ili namjernog odbijanja pru\u017eanja medicinske skrbi”, dodao je predstavnik.<\/p>\n
Ako komisija kona\u010dno odlu\u010di dijagnostifikovati osobu s “transseksualizmom”, preporu\u010dit \u0107e hormonsku terapiju i hirur\u0161ku promjenu pola.<\/p>\n
Osoba mo\u017ee podnijeti zahtjev za promjenu u svojim slu\u017ebenim dokumentima samo nakon operacije koja potvr\u0111uje pol – i uklju\u010duje sterilizaciju.<\/p>\n
Cijeli postupak obi\u010dno traje godinama i ko\u0161ta izme\u0111u 1-1,5 miliona tengi (2.400 do 3.650 dolara) za operaciju mu\u0161karaca u \u017eene i do tri miliona tengi (7.300 dolara) za operacije \u017eena u mu\u0161karce.<\/p>\n
“Tokom tih godina [potrebnih za cijeli proces], vi ste ugra\u0111eni u cijelu mre\u017eu svih koji su vas ikad poznavali,” ka\u017ee Robin Elis Meku\u010deon (Robyn Alice McCutcheon), biv\u0161a ameri\u010dka diplomatkinja koja je slu\u017eila u Kazahstanu i bila me\u0111u prvim stranim slu\u017ebenicima koji su pro\u0161li hirur\u0161ku polnu tranziciju tokom slu\u017eenja u inostranstvu.<\/p>\n
“Bilo koja slu\u017eba, bilo da je rije\u010d o obrazovnoj, medicinskoj – bilo \u010demu \u0161to zahtijeva pokazivanje dokumenta – dovodi osobu u opasnost”, ka\u017ee Meku\u010deon.<\/p>\n
Slo\u017eeni zakoni
\nDa je Marijana poku\u0161ala promijeniti svoje dokumente osam godina ranije, postupak bi bio znatno lak\u0161i. Liberalniji zakon zahtijevao je samo nekoliko medicinskih ispitivanja i 30 dana psihijatrijske procjene da bi se zakonski promijenio ne\u010diji pol.<\/p>\n
Ali Kazahstan je 2009. godine usvojio zdravstveni kodeks koji omogu\u0107ava operaciju promjene pola za “osobe s poreme\u0107ajima seksualnog identiteta.”<\/p>\n
Tako\u0111er predvi\u0111a da se transrodne osobe koje pate od somatskih ili neurolo\u0161kih bolesti ne mogu kvalifikovati za operativni zahvat, dok se one mla\u0111e od 21 godine ne mogu prijaviti za promjenu pola u slu\u017ebenim dokumentima.<\/p>\n
Isti novi zakon zabranjuje transrodnim osobama da usvajaju djecu.<\/p>\n
A 2011. godine, kazahstansko ministarstvo pravosu\u0111a nalo\u017eilo je “transseksualnu operaciju” kao preduslov za slu\u017ebenu promjenu pola u dokumentima.<\/p>\n
To je stvorilo probleme mnogim transrodnim osobama koje se odlu\u010de na operaciju zbog zdravstvenih problema, finansijskih razloga, li\u010dnih razloga ili zbog izbjegavanja sterilizacije, kako to predvi\u0111a kazahstanski zakon.<\/p>\n
Ako se odlu\u010di za operaciju, osoba ustupa svoje pravo na pravno priznanje pod svojim utvr\u0111enim polom.<\/p>\n
Prema Tengri njuzu (TengriNews), samo 10 ljudi u Kazahstanu radilo je operaciju promjene pola i promijenilo svoje dokumente od 2017. do 2019. godine.<\/p>\n
Brojne grupe za ljudska prava, uklju\u010duju\u0107i Hjuman rajts vo\u010d (Human Rights Watch) i \u010clanak 19. (Article 19), pozvale su Kazahstan da promijeni zakone za koje smatraju da su diskriminatorni.<\/p>\n
U pismu RFE\/RL-u, direktor Odjela za me\u0111unarodno pravo i saradnju kazahstanskog ministarstva pravosu\u0111a, Mahsat Bereketov, rekao je da su “prava transrodnih osoba u Kazahstanu za\u0161ti\u0107ena ustavom, ratificiranim me\u0111unarodnim ugovorima u podru\u010dju ljudskih prava kao i drugim zakonskim aktima.”<\/p>\n
“Pripadanje odre\u0111enom biolo\u0161kom polu povla\u010di za sobom pravne posljedice”, napisao je Bereketov, navode\u0107i vojnu slu\u017ebu za mu\u0161karce, obveznu dob za odlazak u mirovinu i odre\u0111ene kazne pred zakonom. Dodao je da “pojedinci koji su promijenili [svoje] li\u010dne podatke bez hirur\u0161ke intervencije ne mogu potvrditi svoj identitet i na\u0161li su se u te\u0161kim situacijama. Na primjer, tokom boravka u medicinskim ustanovama (gdje postoje \u017eenski i mu\u0161ki odjeli)”.<\/p>\n
U nekoliko zapadnoevropskih zemalja, poput Holandije, mogu\u0107e je pravno promijeniti pol nakon dobivanja potvrde psihologa.<\/p>\n
I u Rusiji, pore\u0111enja radi, osoba mo\u017ee dobiti slu\u017ebenu potvrdu o promjeni pola u slu\u017ebenim dokumentima i imati dozvolu za operaciju pola samo nekoliko dana nakon sastanka s komisijom i pla\u0107anja takse.<\/p>\n
Prema ruskom predstavniku \u2018Trans*koalicije na postsovjetskom prostoru\u2019, najmanje 1.000 ljudi je pravno promijenilo svoj pol u Rusiji 2019. godine, a oko jedne tre\u0107ine njih je bilo podvrgnuto operaciji.<\/p>\n
U Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama vi\u0161e od 9.500 ljudi imalo je hirur\u0161ku promjenu pola (dvije tre\u0107ine njih bilo je \u017eensko u mu\u0161ko) u 2018. godini, prema Ameri\u010dkom dru\u0161tvu plasti\u010dnih hirurga.<\/p>\n
Na\u017ealost, medicinski problemi transrodnih osoba ne prestaju nakon operacije.<\/p>\n
Prema istra\u017eivanjima koje je napravila Trans*koalicija na postsovjetskom prostoru, dvije tre\u0107ine ljudi koji su podvrgnuti takvoj operaciji u isto\u010dnoj Evropi i centralnoj Aziji oslabljeni su zbog posthirur\u0161kih zdravstvenih problema, hroni\u010dnih bolesti ili drugih bolesti.<\/p>\n
Studije su pokazale da se transrodne osobe \u010desto suo\u010davaju sa diskriminacijom u primanju zdravstvene za\u0161tite, od \u010dega je mnogo slu\u010dajeva prijavljeno u Kazahstanu.<\/p>\n
Trans*koalicija i drugi lokalni aktivisti ka\u017eu da isporu\u010duju hranu i hormonske lijekove transrodnim osobama, jer mnogi u Kazahstanu pogo\u0111eni COVID-19 mo\u017eda ne\u0107e dobiti odgovaraju\u0107u zdravstvenu za\u0161titu zbog transfobije, nekompatibilnih dokumenata ili finansijskog optere\u0107enja.<\/p>\n
Dru\u0161tvene prepreke
\nTransrodni Kazahstanci tako\u0111er se suo\u010davaju s nizom problema koji prevazilaze medicinsku sferu.<\/p>\n
Zabranjeno im je da rade u policijskim slu\u017ebama ili slu\u017ee u vojsci, a bez slu\u017ebenih dokumenata bore se za pronalazak posla, otvaranje bankovnih ra\u010duna, putovanja u inostranstvo, kupnju nekretnina ili automobila, pa \u010dak i iznajmljivanje stanova.<\/p>\n
Bez odr\u017eivog zaposlenja i ponekad na rubu da postanu besku\u0107nici, neke transrodne osobe okre\u0107u se radu u seksualnoj industriji.<\/p>\n
Konzervativne porodice – kojih ima mnogo u prete\u017eno muslimanskom Kazahstanu – \u010desto se odri\u010du svojih transrodnih \u010dlanova.<\/p>\n
Meku\u010deon se sje\u0107a slu\u010daja transrodne \u017eene koja je “\u017eivjela pod radarima, u tranziciji, du\u017ei niz godina…” i njena je porodica rekla ‘\u017eelimo te ku\u0107i, prihvatamo te’. [Ali nakon \u0161to se uselila s njima] privezali su je za radijator i prisilno joj obrijali glavu.”<\/p>\n
U najgorim slu\u010dajevima \u017eivot s nekompatibilnim dokumentima mo\u017ee dovesti u smrtnu opasnost.<\/p>\n
Izvje\u0161taj organizacije ILGA-Evropa (Me\u0111unarodno udru\u017eenje za lezbijke, gej, biseksualce, trans i interseks) za 2020. godinu opisuje pri\u010du o hroni\u010dno bolesnoj transrodnoj \u017eeni u Kazahstanu koju su neprijateljski paramedici nazivali “pederom” i “nakazom” uz prijetnje da \u0107e je ubiti. Nisu pritvoreni.<\/p>\n
Nepostojanje antidiskriminatornih zakona za LGBT zajednicu u Kazahstanu tako\u0111er poti\u010de kulturu mr\u017enje i diskriminacije.<\/p>\n
Kada je popularni kazahstanski informativni portal objavio \u010dlanak o policijskom zlostavljanju transrodne \u017eene, komentari su uklju\u010divali “ispravno je da je [bila] pretu\u010dena”, navode\u0107i da je ona “monstruozna degradacija”.<\/p>\n
Lokalne grupe za za\u0161titu ljudskih prava dokumentovale su vi\u0161e od 40 slu\u010dajeva govora mr\u017enje i nasilja nad pripadnicima LGBT zajednice od januara do jula 2019., a brojni slu\u010dajevi vjerovatno nisu prijavljeni.<\/p>\n
Kao rezultat toga, transrodni Kazahstanci i borci za prava \u010desto poku\u0161avaju \u017eivjeti svoj \u017eivot a da ne budu primije\u0107eni.<\/p>\n
“Uvijek ste pod pritiskom da govorite tiho sa svije\u0161\u0107u da vas neko posmatra i \u010duje stvari koje govorite”, ka\u017ee Marijana, koja je postala aktivistica za transrodne odnose.<\/p>\n
Vjerska opozicija
\nGodine 2016. Dr\u017eavni islamski odbor Kazahstana objavio je fetvu protiv operacije polanazivaju\u0107i to “velikim grijehom” koji mora biti “ka\u017enjen”.<\/p>\n
Vjerska vladavina otu\u0111uje transrodnu zajednicu u zemlji koja je oko 70 odsto muslimanska, ta\u010dnije u konzervativnim pokrajinama Kazahstana.<\/p>\n
Ovu omra\u017eenost poti\u010du kazahstanski mediji koji senzacionaliziraju transrodne osobe i koriste njihove pri\u010de kao popularnu zabavu.<\/p>\n
Meku\u010don je primijetila “brojne slu\u010dajeve medija u Kazahstanu koji su nekoga dovodili u emisiju… kako bi ga napali… da bi iz njega dobili emotivan odgovor.”<\/p>\n
Nedavna analiza medija organizacije Alma-TQ pokazala je podrugljive i odbacuju\u0107e retorike koje se koriste u vezi s transrodnim osobama, dok novinari transrodne mu\u0161karce nazivaju “biv\u0161im mu\u0161karcima” i “damama”.<\/p>\n
Kada je Meku\u010deon, 65, slu\u017eila u Kazahstanu od 2014. do 17., radila je s lokalnim nevladinim organizacijama kako bi omogu\u0107ila okrugli stolove o transrodnim pitanjima i organizovala doga\u0111aje oko godi\u0161njeg Me\u0111unarodnog dana borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije.<\/p>\n
Iako je te\u0161ko dati precizne brojeve o prisutnosti transrodne zajednice u dru\u0161tvu, jedno je istra\u017eivanje pokazalo da je izme\u0111u 0,4 i 2,7 odsto ameri\u010dke populacije transseksualno, a izme\u0111u 25-35 odsto je imalo operacija promjene pola.<\/p>\n
Kad su kazahstanski zvani\u010dnici predlo\u017eili dono\u0161enje \u201ezakona o gej propagandi\u201c, u ruskom stilu, koji bi zabranio zagovaranje LGBT zajednice zbog navodnog interesa “za\u0161tite djece”, ameri\u010dka ambasada i druge diplomatske misije izrazile su protivljenje takvom zakonu i nacrt prijedloga zakona na kraju je progla\u0161en neustavnim.<\/p>\n
Napori vlade podudarali su se s kandidaturom Kazahstana za Zimske olimpijske igre 2022. i njenom pripremom za Svjetski Expo 2017. u Astani.<\/p>\n
“Poruka diplomatske zajednice [kazahstanskoj] vladi bila je: \u2018\u017delite pokazati Kazahstan svijetu kao izlog ove moderne zemlje. Za\u0161to biste htjeli donijeti zakon koji \u0107e preokrenuti svjetsku zajednicu za ljudska prava protiv vas?\u2019 I to je uspjelo”, ka\u017ee Meku\u010deon.<\/p>\n
Ali strane diplomate i aktivisti mogu intervenisati samo u odre\u0111enoj mjeri.<\/p>\n
Sli\u010dni “anti-propagandni” zakoni izra\u0111eni su u 2018. godini, a nakon \u0161to su lokalne aktivisti\u010dke grupe lobirale protiv toga, jezik je promijenjen u nediskriminatorni – iako bez posebnog pozivanja na LGBT zajednicu – i donesen je zakon.<\/p>\n
Ali aktivisti i dalje strahuju da bi kazahstanska vlada mogla donijeti podzakonske akte koji su toliko \u0161tetni koliko je bio i nacrt zakona.<\/p>\n
Dobijanje slu\u017ebenih dokumenata i dalje je sr\u017e stvari, i iako neke zagovara\u010dke grupe rade na tome da zakone u\u010dine prijateljskijim prema transrodnim ljudima, to moraju u\u010diniti diskretno.<\/p>\n
Kazahstanske nevladine organizacije mogu biti ka\u017enjene i \u010dak onemogu\u0107ene da primaju pomo\u0107 i finansije iz stranih izvora, zbog \u010dega Meku\u010deon vjeruje da su najva\u017eniji napori oni koji su “u samoj zemlji.”<\/p>\n
Alma-TQ se smatra predvodnikom u takvim naporima.<\/p>\n
Grupa nudi informacije o transrodnim zdravstvenim ustanovama, pravima i grupama podr\u0161ke, a istovremeno edukuje doktore o najboljim praksama za tretiranje transrodnih pacijenata.<\/p>\n
Alma-TQ tako\u0111er dokumentuje slu\u010dajeve mr\u017enje i diskriminacije, kao i na\u010din na koji se transrodni \u010dlanovi zajednice trebaju predstavlajti u medijima.<\/p>\n
“Radi se o obrazovanju drugih”, ka\u017ee Marijana. “Mislim da to ve\u0107 radimo, polako ali sigurno. Samo treba puno vremena i strpljenja.”<\/p>\n
Ali u Kazahstanu su posjedovanje slu\u017ebenih dokumenata s ta\u010dno navedenim polom “spojnica koja mo\u017ee promijeniti cijeli va\u0161 \u017eivot”, ka\u017ee Meku\u010deon.<\/p>\n
“Ne postoji li dokument, ne postoji ni \u010dovjek”, dodaje ona, citiraju\u0107i klasi\u010dni roman Mihaila Bulgakova, \u2018Majstor i Margarita\u2019.<\/p>\n
Izvor: Radio Slobodna Evropa<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kad je Marijana 2017. godine napustila policijsku stanicu u gradu na sjeveru Kazahstana s novim paso\u0161em i li\u010dnom kartom u kojoj je navedeno da je \u017eenskog pola, znala je da […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12126,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[20],"tags":[39,410,33,139,79,489],"class_list":["post-12125","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-trans","tag-aktivizam","tag-kazahstan","tag-politicki","tag-radio-slobodna-evropa","tag-trans","tag-zakoni"],"yoast_head":"\n