Uoči ‘Zagreb Pridea’: Nasilje i bujanje klerikalnog aktivizma


Pred sutrašnju 17. po redu povorku ponosa LGBT zajednice “Zagreb Pride”, Radio Slobodna Europa (RSE) je istražio koji su problemi te zajednice u Hrvatskoj.

Nasilje i diskriminacija koje se adekvatno ne sankcionira i bujanje klerikalnog prolajferskog aktivizma koji želi zastrašiti svakoga tko je drugačiji – tako sugovornice RSE opisuju glavne probleme.

“Kada se usporedi sa situacijom pred 10-15 godina, zakoni su bolji, LGBT zajednica je snažnija, mnogo je više ljudi izišlo iz ormara nego ranije, ali – nasilja je više”, kaže za RSE program koordinatorica riječke lezbijske organizacije “Lori” Danijela Almesberger. Dok je pred deset godina neku vrstu nasilja doživjela svaka druge LGBT osoba, pred pet godina ih je bilo debelo preko dvije trećine.

“To je onaj fenomen – dok su se stvari držale pod tepihom i dok su se stvari držale unutar svoja četiri zida, bilo je manje nasilja, ali samo zato što je bilo manje vidljivo. To nam govori da kao društvo moramo raditi dalje. Moramo raditi na informiranju i senzibiliziranju javnosti, na prihvaćanju i razumijevanju. Nama naš rad kaže da kroz rad i edukaciju, kroz dobivanje informacija raste prihvaćanje onih oko nas koji nisu kao mi”, riječi su Danijele Almesberger.

Posebno je brine konzervativna revolucija u Hrvatskoj i svijetu.

“Odnosno određene političke opcije koje zagovaraju povratak u srednji vijek, ograničavanje ljudskih prava, vraćanje natrag u nešto što je još veća diskriminacija, što će polučiti još više nasilja i tako dalje, i to prvenstvo kada se radi o pravima žena i LGBT osoba”, dodaje Almesberger.

Programska koordinatorica “Zagreb Pridea” Mia Gonan upozorava da institucije koje bi trebale štititi od nasilja i provoditi Zakon o suzbijanju diskriminacije i Kazneni zakon ne rade svoj posao na adekvatan način i većina kaznenih djela diskriminacije se ne sankcionira.

“Također, postoji veliki problem sa zakonskim priznanjem roda, što i dalje nije adekvatno riješeno. Osobe su, kako bi to dobile, prisiljene dobiti dijagnozu rodne disforije, što vrijeđa ljudsko dostojanstvo transrodnih osoba. Mi ćemo inzistirati da se ta procedura temelji isključivo na principu samoodređenja. Također, veliki je problem nasilje prema mladima. U školama i drugim institucijama ne postoji nikakva specijalizirana podrška za LGBTQ mlade i oni se, nažalost, u većini slučajeva nemaju kome obratiti”, ističe Mia Gonan u izjavi za RSE.

Urednica LGBT news portala CroL Iva Tomečić procjenjuje da je ekspanzija klerikalnog konzervativnog prolajferskog aktivizma u Hrvatskoj od 2013. godine smanjila vidljivost LGBT zajednice, što je imalo negativnih posljedica.

“Ljudi se ne osjećaju dobro upravo zbog jačanja tih inicijativa koje su napravile atmosferu da bilo tko tko je drugačiji od – reći ću – bijele heteroseksualne većine na neki se način boji. To je rezultiralo i povlačenjem same LGBT zajednice neću reći natrag u ormar, ali smanjenjem vidljivosti. A ako vi niste vidljivi, ako vi ne istupate u medijima kao što je to nekoć bio slučaj, ako ste vi vani samo jednom godišnje kao što je to u slučaju ‘Pridea’, onda pretpostavljam da se ne može puno toga napraviti”, ocjenjuje za RSE Iva Tomečić.

Kada su klerikalci 2013. godine krenuli sa kampanjom za referendum o izmjeni ustavne definicije braka, na “Zagreb Prideu” pojavilo se najviše ljudi do tada – 15.000.

Na pitanje je li optimistična ili pesimistična oko položaja LGBT zajednice u hrvatskom društvu, Iva Tomečić predlaže da se pričeka “Zagreb Pride” i da vidi – jesu li klerikalni aktivisti uspjeli u zastrašivanju ili će LGBT zajednica u Hrvatskoj i njihovi prijatelji i saveznici reći – ne namjeravamo se dalje dati zastrašivati.

U 2017. godini sklopljeno je 64 životnih partnerstva, od čega 36 među životnim partnerima i 28 među životnim partnericama. Prema podacima dostavljenim od strane Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), zabilježeno je sedam kaznenih djela motiviranih mržnjom prema osobama istospolne orijentacije.

Sva su ta kaznena djela razriješena i protiv počinitelja su nadležnim državnim odvjetništvima podnesene kaznene prijave.

Izvještaj pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2017. godinu izražava zadovoljstvo što ni na “Zagreb Prideu”, ni na “Split Prideu” nije bilo ozbiljnijih incidenata.

U prošloj godini pravobraniteljica je zaprimila svega tri pritužbe zbog diskriminacije temeljem spolne orijentacije u području rada i zapošljavanja.

Relativno malen broj pritužbi zasigurno nije pokazatelj stvarne slike (ne)tolerancije poslodavaca u Hrvatskoj, već je – navodi se u izvještaju – vjerojatnije posljedica straha od razotkrivanja identiteta diskriminiranih osoba te viktimizacije i izlaganja još težim oblicima uznemiravanja.

Izvor: Radio Slobodna Evropa


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.