Amnesti internešenel kritkovao je Srbiju u novom godišnjem izveštaju zbog lošeg odnosa prema homoseksualcima i Romima, ali je ukazao da je hapšenje Ratka Mladića i Gorana Hadžića poslalo 'poruku nade'.
U izveštaju o stanju ljudskih prava u svetu, u delu o Srbiji, Amnesti podseća da je srpska vlada u oktobru 2011. godine otkazala paradu ponosa zbog pretnji desničarskih grupa, čime je prekršila svoju obavezu da garantuje slobodu izražavanja i okupljanja.
Amnesti takođe navodi da su nastavljeni homofobični napadi kao i prinudna iseljavanja Roma u Beogradu.
Pod pritiskom EU, vlada je uvela kontrole na izlasku iz zemlje kako bi sprečila zloupotrebu vizne liberalizacije što, kako dodaje AI, predstavlja kršenje prava na slobodu kretanja srpskih građana, uglavnom Roma i Albanaca.
U delu koji se bavi ratnim zločinina, navodi se da je napredak u procesuiranju ratnih zločina u zemljama Zapadnog Balkana bio je veoma spor i pored hapšenja dva poslednja haška optuženika Ratka Mladića i Gorana Hadžića.
"Hapšenje Ratka Mladića i Gorana Hadžića poslalo je veoma snažnu poruku ne samo onima koji su pogođeni već i u širem regionu", ocenjuje Amnesti.
Kako se dodaje u izveštaju to je bila "poruka nade u svetlu dugih godina čekanja, ali i poruka upozorenja svima onima koji su mislili da bi uticajni prijatelji, moćne komšije ili interesi mogli da ih zaštite od domašaja pravde".
"To je bila potvrda onoga šta bi moglo da se postigne kada bi pojedinci, civilno društvo, vlade i međunarodna zajednica bili posvećeni očuvanju univerzalnih ljudskih prava", ističe ova organizacija za zaštitu ljudskih prava sa sedištem u Londonu.
Amnesti, međutim, ukazuje da je i pored hapšenja poslednja dva haška optuženika bio "spor napredak u borbi sa nekažnjivošću zločina počinjenih tokom ratova 90-ih".
U Hrvatskoj, predsednik i sudske vlasti preduzeli su neke napore kako bi se bavili ratnom prošlošću, ali je zato vlada sprovela mali broj akcija, ocenjuje Amnesti.
Umesto toga, kako se dodaje, ključne političke figure učestvovale su u napadima na međunarodnu pravdu, a parlament je usvojio zakon kojim se krši obaveza Hrvatske da sarađuje sa Srbijom u krivičnim stvarima.
Regionalna saradnja je bila takođe sputavana, u nemogućnosti da se uklone zakonske prepreke za izručene osumnjičenih za ratne zločine između BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, ukazuje Amnesti.
Deset godina od oružanog sukoba u Makedoniji 2001. godine, procesi za ratne zločine vraćaju se iz suda nakon što je parlament usvojio novo tumačenje Zakona o amnestiji, obezbeđujući imunitet od gonjenja pred domaćim sudovima, piše u izveštaju.
U delu o Kosovu, Amnesti podseća na izveštaj Evropske komisije iz oktobra 2011. u kojem je izražena zabrinutost zbog korupcije, slabosti pravosudnog sistema i ekonomske situacije.
Pozivajući se na izveštaj generalnog sekretara UN Ban Ki Muna iz oktobra prošle godine, Amnesti navodi da je povećan broj incidenata prema manjinskim zajednicama na Kosovu uključujući opštine na severu sa većinskim srpskim stanovništvom.
Amnesti takođe ukazuje na izostanak efikasne zaštite svedoka kad je reč o ratnim zločinima, korupciji i organizovanom kriminalu, kao i na nedostatak sredstva za efikasno rešavanje nagomilanih nerešenih slučajeva u istragama prisilnih nestanaka.
U izveštaju se ukazuje i na diskriminaciju Roma, Aškalija i Egipćana po pitanju pristupa obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i zapošljavanju.